Kako je Hrvatska izgubila Eurosong…

Dalibor Šumiga Bihevioralni marketing/Neuromarketing, Marketing

social media marketing, brand management, influencer marketing, advertising, behavioralni marketing, digitalni marketing

Hrvatska predstavnica na Eurosongu, mlada i talentirana Albina, nije prošla u finale Eurosonga.

Priznajem, iako pratim Eurosong samo kroz naslove u novinama, pratio sam Albinu i osobno vjerovao da nakon dugo vremena imamo predstavnicu koja može napraviti dobar rezultat. Albina ima talent, ima izgled, ima dinamičnu i lako pamtljivu pjesmu, baš prilagođenu formatu Eurosonga.

Ipak, nije prošla u finale…

 

View this post on Instagram

 

A post shared by ALBINA (@albina.music)

Ako niste iz Hrvatske, morate znati nekoliko vrlo bitnih činjenica o Hrvatima:

01) sportska smo ili još bolje reći natjecateljska nacija

02) izrazito strastveni, impulzivni i emotivni (mediteranski temperament)

Kad je hrvatska nogometna reprezentacija osvojila srebro na Svjetskom nogometnom prvenstvu, oko pola milijuna ljudi čekalo je nogometaše preko 6 sati na glavnom gradskom trgu.

Slično, ali u puno manjem obujmu, digla se zadnjih dana hrvatska javnost da ispravi nepravdu koja je nanesena Albini jer nije prošla u finale.

Čisto za usporedbu, na većinu prosvjeda za reformu pravosuđa, smanjenje poreza i borbu protiv korupcije, dolazilo je maksimalno desetak tisuća ljudi.

JE LI ALBINI UKRADENO MJESTO U FINALU EUROSONGA?

Format Eurosonga je takav da sve pjesme možete čuti i prije samog nastupa, što kroz nacionalni izbor pjesme koja će predstavljati zemlju na Eurosongu, što kroz Youtube i Spotify kanale prije izbora.

Postoje neke informacije da većina publike pjesme vidi i čuje tek u samom finalu, ali nisam uspio naći točan podatak o kojem postotku je riječ.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by ALBINA (@albina.music)

Ako pretpostavimo da sve zemlje promoviraju svoje predstavnike i prije polufinala i finala, a promoviraju….

Ako pretpostavimo da to primarno rade na digitalnim kanalima, a rade….

Logično je pogledati “trending” rezultate na digitalnim kanalima koji pokazuju sljedeće:

01) Albina nije bila u top 10 streamova na Spotifyu (zauzela je 24. mjesto prema podacima od 15.5.2021)

02) Albina nije bila ni u top 10 na Youtube na 30.4.2021; novije podatke nisam uspio pronaći

03) kad su u pitanju Google Trends, ni tu nema Albine

Dakle, 3 glavna digitalna signala pokazuju da Albina jednostavno nije bila dovoljno popularna među širokom publikom koja prati Eurosong.

Zašto uopće spominjem Eurosong i ovu situacija s Albinom?

Zato jer se radi o vrlo konkretnom primjeru koji dokazuje 2 stvari:

01) ljudi su jako loši mentalni statističari

Većina Albininih fanova je odmah povjerovala da postoji teorija zavjere i da netko nije htio da Albina bude u finalu. 

To je vrlo čest obrazac ponašanja i u marketingu gdje mišljenje o nekoj kreativi donosimo na temelju našeg subjektivnog dojma, ne vodeći računa da smo mi i naš uski krug kolega/prijatelja zapravo statistička pogreška i da se naše mišljenje ne može preslikati na ciljnu skupinu od npr. pola milijuna ljudi.

social media marketing, brand management, influencer marketing, advertising, behavioralni marketing, digitalni marketing

02) možeš biti najbolji u nečemu, ali to ne vrijedi ništa ako nitko ne zna za tebe

Priprema za Eurosong sigurno nije koštala malo novaca, ali ne vjerujem da nije bilo sredstava da se uloži u digitalni marketing i promovira pjesmu kroz digitalne kanale. Sva promocija je zapravo pala na leđa mlade Albine na njezinom privatnom Instagram profilu. U trenutku dok pišem ovaj blog, Albina ima 74.000 followera na Instagramu…. Za usporedbu, moja kolegica Erna Saljević (@divaisback) ima 85.000 followera, a nije nastupala na Eurosongu i nema podršku nacionalne televizije.

 Je li realno očekivati globalni uspjeh od Albine koja sama radi marketing na 74.000 followera?

I za sam kraj, dotaknimo se i teorija zavjere – koliko je Eurosong politički obojeno natjecanje?

Analiza provedena na temelju podataka od 1956. do danas pokazuje da politika nema veze s glasačkim preferencijama na Eurosongu, ali zato na glasove utječu kulturološke i lingvističke sličnosti. 

Dakle, tribalizam je prisutan i na Eurosongu – favoriziramo one natjecatelje i države koje imaju više sličnosti s našim jezikom i našom kulturom.

CEO Netscapea, Jim Barksdale svojevremeno je izjavio:

“If we have data, let’s look at data. If all we have are opinions, let’s go with mine.”

U marketingu i biznisu općenito, odluke se ne bi smjele i ne bi trebale donositi na temelju “osjećaja” već na temelju konkretnih podataka.