Ovo je M-O… (izgovara se “Mo”).
M-O je dobio ime po liku iz crtića Wall-E.
M-O je obučen za dvije stvari – čišćenje i pranje podova.
M-O obitava u mojoj kući.
Mi sigurno nismo ni prva ni zadnja obitelj koja ima robota čistača, ali još zanimljivije je da sigurno nismo ni jedina obitelj čiji ukućani pričaju s robotom čistačem.
Ako imate robota čistača, zapitajte se jeste li ikada pričali s njim? Naravno, ne može vam odgovoriti, ali jeste li vi pričali njemu?
Do pred nekoliko mjeseci ta mi se opcija činila suluda, čak sam se smijao svojim ukućanima u takvim situacijama.
Sve do dana dok M-O nije ušao u moj ured, a ja mu automatski rekao: “M-O, jel moraš baš sad dok radim?”
Upao sam, baš kao i većina vas u vrlo banalnu psihološku “zamku” zvanu antropomorfizam – davanje ljudskih osobina stvarima, životinjama, biljkama i natprirodnim fenomenima.
ANTROPOMORFIZAM U MARKETINGU
Antropomorfizam je stalno prisutan u marketingu, najčešće kroz simpatične maskote koje predstavljaju brendove. U Hrvatskoj najpoznatiji, a vjerojatno najdugovječniji primjer antropomorfizma je medvjedić Lino uz kojeg su odrasle generacije koje doslovno svoju privrženost prema ovom simpatičnom medvjediću prenose na svoju djecu.
Tehnologija se mijenja, komunikacijski kanali se mijenjaju, ali medvjedić Lino i dalje je omiljeni lik većine ljudi u Hrvatskoj, bez obzira na dob.
Antropomorfizam u marketingu dokazano pojačava emotivnu povezanost kupaca i brenda i iako smo svjesni da ne komuniciramo sa stvarnim bićima, draži su nam brendovi koji imaju ljudske karakteristike.
Idući put kad na nekoj promociji primijetite maskotu, promatrajte reakciju prolaznika. Bez obzira na godine, reakcije su nevjerojatne.
Ako vam se pak pruži prilika da svratite u sjedište Podravke, kompanije koja je stvorila medvjedića Linu, vrlo lako može vam se dogoditi da ga sretnete na hodniku.
Budući da već godinama Promosapiens vodi Facebook stranicu medvjedića Lina, iz prve ruke vam mogu reći da nitko ne ostane ravnodušan kad u hodnicima mega kompanije sretne medvjedića Lina, čak ni zaposlenici koji svaki dan provode u tim prostorijama.
JE LI ANTROPOMORFIZAM “PASSE”?
Zanimljiva je činjenica da je korištenje antropomorfizma u nekom trenutku nestalo iz fokusa. Vjerojatni razlog je što su se marketingaši zasitili tog načina komunikacije, ali realno nikad nije postojao dokaz (barem ga ja nisam našao) da je korištenje antropomorfizma dosadilo kupcima.
Dapače, u Hrvatskoj je zadnja kampanja koja je koristila ovaj psihološki fenomen, a radi se o Konzumovoj kampanji “Zdravoljupci”, polučila izvrsne rezultate.
Zanimljiv primjer što se dogodi i kad odlučite izbaciti antropomorfizam iz svoje strategije opisao je Martin Lindstrom u svojoj knjizi “Small Data”.
Lindstroma je angažirao poznati proizvođač robota čistača, Roomba kako bi pronašao razlog pada prodaje.
Lindstromova istraživanja navela su ga na zaključak da je razlog pada prodaje taj što su proizvođači svojem robotu čistaču maknuli karakteristike koje su ga činile “slatkim”.
Naime, dizajneri Roombinog iRobota su inspiraciju za svoj proizvod pronašli i u simpatičnom R2-D2 iz Ratova zvijezda. R2-D2 komunicira s ostatkom svijeta pomoću konfuznih, ali simpatičnih elektroničkih zvukova.
Na sličan način, iRobot bi u situaciji kad udari u neki objekt rekao “uh-oh” ili kod kretanja unazad proizvodio zvuk “dood dood”.
Iz nekog razloga, dizajneri su odlučili maknuti te zvukove te su time automatski odstranili tu emotivnu komponentu robota čistača. Kupci nisu doživljavali robota čistača samo kao komad tehnologije već i kao simpatičnog kućnog ljubimca. Na identičan način je i M-O postao simpatičan mojoj obitelji.
Zapamtite, neke stvari koje vam možda izgledaju djetinjaste, izgledaju vam tako samo zato jer ih promatrate kao profesionalac, u odijelu ili poslovnom kostimu i mislite da bi “neozbiljnost” naštetila vašem ili imidžu vašeg brenda.
Ali ne zaboravite, kad skinete taj poslovni kostim ili odijelo, vi ste isto osoba od krvi i mesa – igrate se na podu s vlastitom djecom, možda plešete po stolovima, možda nosite smiješne kostime kad su maškare, goli skačete u more….
Priznali vi to ili ne, u vama još negdje postoji Petar Pan sindrom samo ste ga potisnuli da ne bude vidljiv dok ste na radnom mjestu. Vaši kupci nemaju tu obavezu, oni mogu biti što god požele, a u vašem brendu žele vidjeti ono što ih podsjeća na najljepše doba njihovog života.
Ne morate previše razmišljati da biste se sjetili da je najljepše doba vašeg života bilo kad ste bili – djeca….
Specijalist za bihevioralni marketing, Google Growth Engine ambasador za Adria regiju te osnivač i direktor Promosapiensa. Dalibor je i redoviti predavač na regionalnim i međunarodnim konferencijama: Shopper Brain (Nizozemska), Dubai Lynx (UAE), Euroshop (Germany), Family Thinking Marketing Forum (Poland), Branding Conference (BiH), MEKST (Srbija), HOW Festival (Hrvatska) i mnogim drugima… Njegova predavanja s praktičnim primjerima bihevioralnog marketinga redovito su među najbolje ocijenjenim predavanjima od strane publike.